12016kol.
Vrućina i srčane bolesti

Vrućina i srčane bolesti

U vrućim ljetnim mjesecima uobičajeno je da se ljudi znoje više nego inače što znači da se zapravo rashlađuju. Dok kod zdravih ljudi to ne predstavlja veliki problem kod osoba sa srčanim oboljenjima može doći do pogoršanja zdravstvenog stanja.

Naime, znojenjem se gubi tekućina što uzrokuje smanjenje krvnog tlaka a posljedično tome ubrzan rad srca. U osoba sa bolesnim i oslabljenim srcem upravo to može predstavljati problem.

Ako bolujete od angine pektoris (bolest koronarnih krvnih žila) vrućina može uzrokovati pojavu simptoma ili pogoršanje dotadašnjih simptoma. Visoka temperatura zraka ubrzava rad srčanog mišića a time povećava potrebu srca za kisikom pogotovo u slučaju fizičke aktivnosti ili naprezanja. S obzirom da osobe sa bolesnim koronarnim krvnim žilama i inače imaju smanjenu dopremu kisika srčanom mišiću, u ekstremnim uvjetima poput vrućine ili fizičkog rada doprema kisika se još više smanjuje što znači da se simptomi pogoršavaju.

Oboljeli od zatajenja srca posebno su rizična skupina za vrijeme vrućih ljetnih mjeseci. Kod takvih bolesnika smanjena je funkcija srca kao pumpe što znači da srce nema sposobnost pumpati dovoljnu količinu krvi u periferne organe. Potrebno je paziti na ravnotežu između unosa i gubitka tekućine. Preveliki unos tekućine može dovesti do “nakupljanja vode” u organizmu te posljedično tome oticanja nogu, trbuha i otežanog disanja, dok smanjeni unos tekućine može dovesti do pada tlaka, omaglice, vrtoglavice, posljedično tome ubrzanog rada srca te još većeg smanjenja sposobnosti srca kao pumpe. Za takve bolesnike je važno da u ljetnim mjesecima budu u kontaktu sa svojim liječnikom koji će ih savjetovati o unosu tekućine i uzimanje terapije za liječenje zatajenja srca. Kod pojave prvih simptoma potrebno je javiti se nadležnom liječniku.

Posebno su ugrožene starije osobe. Kod njih, osim što je oslabljen rad centra za regulaciju temperature, često dolazi do pojave simptoma jer “zaborave piti dovoljno tekućine”. Kod starije populacije čak i mali gubitak tekućine može izazvati značajne i ponekad po život opasne simptome.

Kako bi što lakše preživjeli i uživali u ljetnim mjesecima, srčanim bolesnicima se preporuča da piju dovoljno tekućine (najbolje vode ili nezaslađene sokove). Preporuča se izbjegavati gazirana i alkoholna pića jer ona dovode do još veće dehidracije. Također, koliko je moguće, potrebno je smanjiti unos kofeina. Jednu šalicu kave radije zamijenite šalicom čaja. Dakako, osobe kojima je savjetovano iz medicinskih razloga smanjiti unos tekućine, moraju se tijekom ljetnih mjeseci konzultirati sa svojim liječnikom i postupiti prema uputama lijelnika.

Preporučljivo je jesti hladnu hranu, puno voća i povrća koji u sebi imaju dovoljno tekućine čime se također povećava unos tekućine u organizam. Svakako je potrebno izbjegavati boraviti na vrućini u najtoplijim satima (između 11 i 17 sati) a pogotovo treba pokušati izbjegavati fizički rad na otvorenom u tim satima. Kuću je potrebno, koliko je moguće, držati rashlađenom te svakako nositi laganu, pamučnu i prozračnu odjeću.

Sve starije osobe, a pogotovo osobe za poznatim srčanim oboljenima trebaju se kod pojave prvih simptoma poput otežanog disanja, pritiska ili bolova u prsima, omaglice, vrtoglavice, slabosti ili gubitka svijesti, javiti liječniku!

print