Tromboza je formiranje krvnog ugru\u0161ka unutar krvne \u017eile uslijed \u010dega dolazi do sprje\u010davanja normalnog toka krvi kroz sustav cirkulacije. Mehanizam stvaranja ugru\u0161ka je normalni obrambeni mehanizam organizma kojim se kod ozljede krvne \u017eile sprje\u010dava krvarenje i iskrvarenje. Tromboza nastaje kada se ugru\u0161ak stvara neo\u010dekivano, kada nema ozljede krvne \u017eile, ali postoje neka druga patolo\u0161ka stanja koja prethode trombozi. Ugru\u0161ak se ponekad mo\u017ee otkinuti i slobodno putovati kroz organizam i zavr\u0161iti u udaljenim organima. Takav ugru\u0161ak se tada naziva embolus a stanje tromboembolija. Ovisno o krvnoj \u017eili u kojoj se ugru\u0161ak stvara razlikujemo vensku i arterijsku trombozu.<\/p>\n
Venska tromboza nastaje u sustavu vena. Naj\u010de\u0161\u0107e se o radi o dubokim venama nogu u podru\u010dju vena potkoljenica ili natkoljenica. Venska tromboza tako\u0111er mo\u017ee nastati i u raznim venama unutra\u0161njih organa poput vena bubrega, jetre, mozga ili pak rje\u0111e u venama ruku.<\/p>\n
Arterijska tromboza nastaje u arterijama. Naj\u010de\u0161\u0107e nastaje kao posljedica pucanja aterosklerotskog plaka tj. masnih naslaga u krvnoj \u017eili. Arterijska tromboza naj\u010de\u0161\u0107e uzrokuje infarkt srca, mo\u017edani udar ili plu\u0107nu emboliju, \u0161to su potencijalno smrtonosna stanja. Isto tako, iako puno rje\u0111e, mo\u017ee uzrokovati infarkt drugih unutra\u0161njih organa.<\/p>\n
Simptomi duboke venske tromboze nogu ili ruku su crvenilo ko\u017ee, bolnost, otok, osje\u0107aj topline. Ponekad su ti simptomi vrlo izra\u017eeni a ponekad gotovo da ih i nema. Simptomi arterijske tromboze su naj\u010de\u0161\u0107e bol u prsnom ko\u0161u ako se radi o infarktu srca, uz ote\u017eano disanje i znojenje ili u slu\u010daju mo\u017edanog udara gubitak svijesti i motori\u010dkih funkcija. Kod plu\u0107ne embolije simptomi su naj\u010de\u0161\u0107e naglo nastalo te\u0161ko disanje, ka\u0161alj i nelagoda u prsima. Na dijagnozu mo\u017eemo posumnjati klini\u010dkim pregledom ali se dokazuje jedino uz pomo\u0107a laboratorijskih nalaza i ultrazvuka krvnih \u017eila.<\/p>\n
Do tromboze naj\u010de\u0161\u0107e dolazi kod promjena u svojstvu krvi u stanjima koja se nazivaju hiperkoagulabilnima. To su poreme\u0107aji u kojim krv ima izra\u017eenije svojstvo stvaranja ugru\u0161aka nego u zdravom organizmu. Naj\u010de\u0161\u0107e su to uro\u0111eni poreme\u0107aji sa odre\u0111enim genetskim poreme\u0107ajima. no u nekim bolestima i stanjima mogu biti i ste\u010deni. Kod bolesti stijenke krvnih \u017eila tako\u0111er mo\u017ee nastati tromboza. Naj\u010de\u0161\u0107e se radi o bolesti unutarnjeg sloja stijenke. Kod ateroskleroze cijelu unutarnji sloj stijenke krvnih \u017eila je blago upaljen te je time sklon stvaranju masnih i kalcificiranih naslaga koje mogu puknuti i stvoriti tromb u krvnoj \u017eili. Usporeni tok krvi tako\u0111er doprinosi stvaranju tromba u krvnoj \u017eili. Naj\u010de\u0161\u0107e se to doga\u0111a kod sr\u010danih aritmija kada dio krvi uslijed nepravilnih kontrakcija srca ostaje u srca i stvara se ugru\u0161ak koji mo\u017ee oti\u0107i u sustavnu cirkulaciju i udaljene organe. Isto tako nakon ve\u0107ih operativnih zahvata, uslijed dugotrajnog mirovanja i u malignim bolestima mo\u017ee do\u0107i do nastanka ugru\u0161ka u krvnoj \u017eili, naj\u010de\u0161\u0107e u dubokim venama nogu. Trudno\u0107a je tako\u0111er stanje koje pove\u0107ava rizik od nastanka tromboze. Nak\u010de\u0161\u0107e se radi o dubokoj venskoj trombozi nogu i potrebno je lije\u010denje i daljnje pra\u0107enje do kraja trudno\u0107e.<\/p>\n
U\u010destalost tromboze u oba spola raste nakon 45-e godine i ne\u0161to je \u010de\u0161\u0107a u mu\u0161karaca nego u \u017eena.<\/p>\n
Tromboza se u pravilu lije\u010di u bolnici, primjenom razli\u010ditih lijekova koji djeluju tako da otapaju ugru\u0161ak u krvi. To su lijekove koji se po\u010dinju uzimati pod lije\u010dni\u010dkim nadzorom i kasnije se pa\u017eljivo doziraju uz \u010deste kontrole i stalni nadzor lije\u010dnika. U nekim stanjima mogu\u0107e je izvesti operativni zahvat kojim se odstranjuje ugru\u0161ak iz cirkulacijskog sustava ili pak manje invazivan zahvat kada se u krvnu \u017eilu ugra\u0111uje tzv. stent ili prohodnica na mjestu stvaranja ugru\u0161ka \u0161to krvnu \u017eilu \u010dini prohodnom i omogu\u0107uje normalan tok krvi. Kada je to dopu\u0161teno, naj\u010de\u0161\u0107e nakon duboke venske tromboze nogu preporu\u010da se izbjegavanje mirovanja te fizi\u010dka aktivnost poput \u0161etnje. Nerijetko se nakon duboke venske tromboze nogu preporu\u010duje no\u0161enje elasti\u010dno kompresivnih \u010darapa. Da bi se prevenirala tromboza potrebno je slu\u0161ati lije\u010dni\u010dke savjete o redovitom uzimanju lijekova, zdravoj prehrani i fizi\u010dkoj aktivnosti.<\/p>\n
Autor: Dr. med. Ana Nedi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Tromboza je formiranje krvnog ugru\u0161ka unutar krvne \u017eile uslijed \u010dega dolazi do sprje\u010davanja normalnog toka krvi kroz sustav cirkulacije. Mehanizam stvaranja ugru\u0161ka je normalni obrambeni mehanizam organizma kojim se kod ozljede krvne \u017eile sprje\u010dava krvarenje i iskrvarenje. Tromboza nastaje kada se ugru\u0161ak stvara neo\u010dekivano, kada nema ozljede krvne \u017eile, ali postoje neka druga patolo\u0161ka stanja<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":1149,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[68],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.poliklinika-nedic.hr\/pn\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1126"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.poliklinika-nedic.hr\/pn\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.poliklinika-nedic.hr\/pn\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.poliklinika-nedic.hr\/pn\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.poliklinika-nedic.hr\/pn\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1126"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.poliklinika-nedic.hr\/pn\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1126\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.poliklinika-nedic.hr\/pn\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1149"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.poliklinika-nedic.hr\/pn\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1126"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.poliklinika-nedic.hr\/pn\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1126"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.poliklinika-nedic.hr\/pn\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1126"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}