62016lip.
Antibiotici i nuspojave

Antibiotici i nuspojave

Antibiotici su lijekovi koji se koriste u liječenju bakterijskih infekcija. Najčešće se radi o infekcijama dišnog ili mokraćnog sustava. Djeluju na način da uništavaju bakterije ili sprječavaju njihov daljnji rast i umnožavanje. Osim za liječenje antibiotici se mogu upotrebljavati i profilaktički, za sprječavanje mogućih bakterijskih infekcija kod određenih kirurških zahvata, kod bolesnika sa oslabljenim imunološkim sustavom ili kod bolesnika oboljelih od malignih bolesti.

Antibiotici su nedjelotvorni kod virusnih infekcija kao što je primjerice obična prehlada. Neprikladno propisivanje antibiotika može katkada donijeti više štete nego koristi.
Antibiotici se najčešće upotrebljavaju peroralno u obliku tableta ili kapsula, a mogu se upotrebljavati i intravenski u slučaju težih infekcija koje se moraju liječiti u bolnici. Također je moguća topička primjena antibiotika u obliku kapi, krema ili masti kod primjerice infekcija oka ili kože.

Prije odobrenja za upotrebu antibiotici prolaze kroz stroga testiranja kako bi se mogućnost nuspojava svela na najnižu moguću razinu. Stoga se antibiotici smatraju generalno sigurnim i dobro podnošljivim lijekovima. Ipak nuspojave su moguće i biti blage poput vrućice, mučnine ili ozbiljnije poput alergijskih reakcija koje se mogu manifestirati kožnim osipom ili u težim slučajevima poteškoćama sa disanjem ili čak anafilaktičkom reakacijom. Kod sumnje na ozbiljnije nuspojave potrebno je učiniti testiranje preosjetljivosti kako bi se utvrdilo radi li se doista o preosljetljivosti na određeni antibiotik. Jedna od češćih nuspojava kod upotrebe antibiotika jest proljev zbog narušavanja normalne crijevne mikroflore. Pojava proljeva nije indikacija za prestanak antibiotske terapije već je potrebno uz upotrebu antibiotika primijeniti i probiotik za obnovu crijevne mikroflore. Kod žena je moguća pojava gljivičnih vaginalnih infekcija za vrijeme ili nakon korištenja antibiotika zbog narušavanja fiziološke vaginalne mikroflore. I u tim slučajevima ne treba prestati uzimati antibiotik već primijeniti lokalne pripravke poput vaginaleta ili krema za liječenje vaginalnih gljivičnih infekcija. Bolesnici koji uzimaju kroničnu terapiju tijekom perioda uzimanja antibiotika nastavljaju uzimati svoju terapiju kao i ranije. Vrlo su rijetki lijekovi koje valja izbjegavati u kombinaciji s antibioticima i o tome ćete biti obaviješteni od strane svog liječnika prije započinjanja antibiotske terapije.

Čak i alkohol u umjerenim količinama ne interferira s uzimanjem antibiotika i ne smanjuje učinak antibiotika. Naravno nije preporučljivo opijanje za vrijeme uzimanja antibiotika.
Kod uzimanja antibiotika najvažnije je završiti antibiotsko liječenje do kraja po preporuci liječnika čak i onda kada se simptomi u potpunosti povuku. Najčešće nakon dva do tri dana od početka uzimanja antibiotika bolesnik se osjeća bolje te samoinicijativno prestaje uzimati anitbiotik. U takvim slučajevima nedovršene antibiotske terapije infekcija se ne izliječi u potpunosti nego samo “zaliječi” a takba neracionalna upotreba antibiotika dovodi do smanjenje osjetljivosti bakterija na određenu vrstu antibiotika što pak stvara poteškoće u daljnjem liječenju. Prema tome, unatoč nestanku simptoma, antibiotsko liječenje je potrebno završiti do kraja po preporuci liječnika.

Ana Nedić, dr.med.

print